Povijest župe



Župna crkva iz 1960 godine
Župa u Svetom Đurđu postoji od pamtivijeka, ab immemorabili. To znači, ne zna se kada je osnovana. Njezin početak ne može se ni približno ustanoviti. To vrijedi i za sve župe u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

U kaptolskim Statutima, u popisu župa Komarničkog arhiđakonata god. 1334., nalazi se zapisano: Item ecclesia s. Georgii. To je župa u Svetom Đurđu. Ne zna se tko je tada bio ovdje župnik, koja su sela postojala, kako su se zvala, a pripadala su toj župi. Pa ni iz kasnijih godina srednjega vijeka nema sačuvanih pisanih dokumenata o životu i djelovanju đurđanske župe.

U popisu župa 1501. godine kaže se za Sveti Đurđ: D. Albertus plebanus ecclesie s. Georgii in Spinis. To je najstariji dokument u kojem se spominje imenom đurđanski župnik Albert i ime župskoga sjedišta - Trnje. Tako će se Sveti Đurđ i kasnije dugo zvati, a zašto, nije to nitko objasnio. Nakon godine 1507. (poreski popis), sve do kraja 16. stoljeća, ne spominje se ova župa. Vjerojatno je da je i ova poput susjednih župa stradala za turskih ratova, ostala je dugo godina bez župnika sa smanjenim brojem vjernika.

Župljani sa župnikom J. Bozzetijem
u dvorištu župnog dvora 1932.
U kasnijim dokumentima župa se spominje 1600. godine, a posebno u zapisniku kanonske vizitacije iz 1659. godine. Prema njemu, župska crkva ima 69 forinti u gotovu i 65 jutara zemljišta, a župska nadarbina 18 jutara i 4 podložnika. Crkveno svetište ima svod, a lađa ravan strop. U crkvi su tri oltara i kor, izvan crkve zvonik, sagrađen 1641. godine i groblje. Službu župnika vrši Simeon Stanić. 1768. - 1775. građena je sadašnja crkva, a posvećena 1775. godine. U kasnijim zapisima iz kanonskim vizitacija nalazimo točne opise stanja u crkvi i župničkoj kući, crkvene račune, pohvale i opomene. U nekim vizitacijama popisani su svi župljani i njihove obveze prema župniku, svi dužnici crkvenoj blagajni te svi najamnici crkvenog zemljišta.

Kanonska vizitacija 1680. godine nabraja sela koja pripadaju župi: Sveti Đurđ 20 kuća, Sesveta 28, Karlovec 43, Komarnica 17, Luka 23, Priles 11, Obrankovec 16, Poljanci 56, Hrženica 50, Struga 20 kuća. Selo Poljanci oko 1800. godine odvojilo se od župe i pridružilo župi Martijanec.

U osamdesetim godinama 20. stoljeća počinju intenzivne aktivnosti na uređenju sakralnih objekata u župi. Svakako najznačajnijim možemo smatrati podizanje nove prekrasne kapelice sv. Ane u Strugi, a vlč. Pavao Markač uz spomenutu je kapelicu vodio i uređenje drugih vjerskih znamenitosti.

O vjerskim životu u Župi Sveti Đurđ od blagdana Tijelovo 1991. godine brine se župnik vlč. Vladimir Stolnik. Njegovim dolaskom u župu nastavljaju se radovi na crkvi, župnom dvoru i kapelicama. Vrijedno je spomenuti uvođenje trofazne električne struje u crkvu, nova električna instalacija te elektrificirane orgulje (imaju 8 registara, kupljene kod braće Rieger 1908. godine). Godine 1992./93. elektrificirana su zvona župne crkve. Gradi se novi župni dvor, a blagoslovljen je u srpnju 1994. godine od strane kancelara Zagrebačke biskupije dr. Stjepana Kožula. Godinu kasnije stari župni dvor, unatoč prilično dobrom stanju, srušen je.

Župna crkva doživjela je nekoliko znajačajnih radova na preuređenju: sanirana je vlaga, stavljena betonska ploča i opločena granitom, oko oltara stavljen je mramorni podij, mramorni oltar, svijećnjak i stalak za čitanje. Postavljena je nova mramorna krstionica. Crkva je kompletno okrečena i oslikana. Nabavljeno je 30 novih hrastovih klupa s klecalima i rezbarenim stranicama. Oltari, križevi, orgulje, kipovi, slike i sva stolarija u crkvi i svim kapelicama su impregnirani i nanovo obojeni. Starim klupama iz crkve popunila se kapelica u Karlovcu i ostale kapelice. Kapelice u Strugi i Sesvetama također su dobile nove klupe.

Svog novog duhovnog pastira vjernici dobivaju u kolovozu 2004. godine kada dužnost župnika preuzima vlč. Vlado Borak.

Proštenje u Svetom Đurđu slavi se na blagdan sv. Jurja, tradicionalno zvan "Đurđevo", 23. travnja, odnosno prve nedjelje koja dolazi nakon spomenutog datuma.



POPIS ŽUPNIKA - ŽUPE SVETI ĐURĐ



1. Albert (1501.). U Popisu svećenika Zagrebačke biskupije 1501. Stjepan
Razum, "Tkalčić" br. 7/2003., str. 330.
2. Stjepan (1512.). Navodi ga Hrvoje Petrić, kao i Alberta 1501.godine.
3. Petar Haiduk (1574.). Sudionik Draškovićeve sinode u Zagrebu. Navodi
ga Hrvoje Petrić.
4. Ivan Martinčić (1650.). Navodi ga Hrvoje Petrić.
5. Šimun Stanić (1654. i 1659) Navodi ga i Buturac i Petrić. Služio je u
župi vjerojatno do 1665. godine.
6. Mihael Tretnjak (1665.-1681.). Prisegao je 25. travnja 1653. za župu
Svih Svetih u Kamenici, 1. travnja 1661. za župu Sv. Bartola u Žaniku,
kasnije Bartolovec, a 26. kolovoza 1665. za župu Sv. Đurđ. To bilježi i
Stjepan Razum, "Tkalčić", br. 8/2004., str. 59. Spominje ga Hrvoje Petrić,
a opisuje Josip Buturac. Nisu precizni. Bio je 1680. godine star 60 godine,
te je ostao ovdje župnikom do 1681. godine. Prisegao je za župu Presv.
Trojstva u Ludbregu 12. veljače 1681. Ondje je naslijedio župnika Pavla
Radovića. Umro je vjerojatno 1689. godine, jer je za župu Ludbreg
prisegao župnik Nikola Šimunić 17. kolovoza 1689., a nakon njega
župnik Ivan Skok 17. studenoga 1692. To, dakako, popunjava i redoslijed
župnika u Ludbregu.
7. Juraj Katić (1681.-1690.). Nitko ga ne spominje. Prisegao je iza
Tretnjaka za ovu župu 3. ožujka 1681. Vjerojatno je ovdje umro 1690., jer
se kasnije ne spominje.
8. Juraj Milečić (1690.-1696.). Nitko ga ne spominje. Prisegao je za ovu
župu 4. lipnja 1690. Vjerojatno je ovdje umro 1696., jer se kasnije ne
spominje.
9. Marko Hranković (1696.-1699.). Buturac ga spominje, ali ne zna kada je
bio župnikom. On je prisegao za župu 21. kolovoza 1696. Vjerojatno je
ovdje umro 1699., jer se kasnije ne spominje.
10. Ivan Gelazije Schoffmon (1699.-1721.). Hrvoje Petrić ga spominje i
prezime navodi "Schoffmom". Opisuje ga točno Buturac prema zapisniku
kanonskog pohoda iz 1705. godine. Iz toga proizlazi da je započeo ovdje
službu 1699. Ne nalazimo ga u Knjizi župničkih prisega. Preporuča ga se
za promaknuće, ali je ostao ovdje. Spominje ga zapisnik pohoda 1710. i
1714. godine. Vjerojatno je ostao ovdje do smrti. To bi bilo 1716.,
sigurnije i vjerojatnije 1721. godine.
11. Ivan Gelatić (1716.). Navodi ga ovdje Hrvoje Petrić. Vjerojatno je bio
samo upravitelj, uz starijeg župnika Šofmona. Gelatića ne nalazimo u
Knjizi prisega ni za ovu, ni za koju drugu župu. Njega se i ne mora
stavljati u redoslijed župnika.
12. Juraj Ožegić (1721.-1726.). Piše se "Osegich. Bio je župnik u Ludbregu
nakon Ivana Skoka (1692.-1706.), od 1706. do 1721. godine. Prisegao je
za ovu župu 11. studenog 1721. Ovdje je vjerojatno umro 1726. godine.
13. Nikola Vitez (1726.-1754.). Prisegao je za ovu župu 19. lipnja 1726.
Spominje ga Hrvoje Petrić, a opisuje Buturac, jer ga. navodi zapisnik
kanonskog pohoda 1733. i 1753. godine. Umro je ovdje 1753. godine.
14. Matija Turina (1754.-1772.). Navodi ga i Petrić i Buturac. Ime mu piše i
"Matija Pavao". Studirao je filozofiju u Beču, teologiju u Bolonji. Položio
ispit i prisegu za jurisdikciju 3. prosinca 1752. Za ovu župu prisegao je
kao posve mlad svećenik 30. travnja 1753. U vizitaciji 1768. piše, da je
dao podići crkvu Sv. Roka u filijali Korlovac. Spremao je sve za gradnju
župne crkve. Ovdje je župnikom od konca 1772. godine. Ustoličen je za
kanonika u Zagrebu 12. prosinca 1772., a umro je 29. rujna 1785.u 57.
godini života. Ljudevit Ivančan, Podaci o kanonicima, str. 877, br. 991.
15. Juraj Kušić (1772.-1791.). Navodi ga i Petrić, opisuje ga točno Buturrac.
Rodom je iz Sv. Ivana Zeline. Za ovu župu prisegao je 26. rujna 1772.
Graditelj je župne crkve. Umro je ovdje kao župnik 7. travnja 1791. NAZ,
Matica umrlih svećenika I, str. 5. Vjerojatno je pokopan u župnoj crkvi
kao njezin graditelj. To je bio običaj, da se župnici pokapaju u crkvi, do
sredine 19. stoljeća, kasnije na župnom groblju.
16. Juraj Vidaković (1791.-1804.). Prisegao je za ovu župu 1791., a umro
10. travnja 1804. NAZ, Matica umrlih svećenika I, str. 20. Župu je vodio
2 mjeseca stari svećenik Ignacije Rusek, 71 godinu, svećenik 45. O
Kušićima i Vidakovićima vidi u priloženom tekstu moje buduće knjige.
17. Stjepan Petrović (1804.-1818.). Navodi ga Petrić i opisuje Buturac.
Ređen 1797. godine. Bio je preko 6 godina kapelan u Ludbregu. Ovdje je
župnikom od 1804. do smrti, 7. listopada 1818. NAZ, Matica umrlih
svećenika I, str. 42. Pokopan je vjerojatno u kripti ili grobnici crkve, jer
su groblja dalje od crkve kasnije osnivana.
18. Ignacije Kerner (1818.-1845.). Rodio se 19. travnja 1781. u Štrigovi, a
zaređen za svećenika 1804. godine. Navodi ga Petrić i opisuje Buturac.
Ovdje je župnik od 1818. do smrti, 4. ožujka 1845. NAZ, Matica umrlih
svećenika I, str. 94. I on bi mogao biti pokopan još u crkvi, ako postoje
tragovi grobnice.
19. Franjo Šimagović (1845.-1863.). Navodi ga Petrić i Buturac. Župnik je
od 1845. do smrti, 15. svibnja 1863. NAZ, Matica umrlih svećenika I, str.
135. On bi mogao biti pokopan ili u crkvi ili na groblju. To je već vrijeme
kada se osnivaju groblja izvan naselja.
20. Matija Spahija (1863.-1888.). Navodi ga i Petrić i opisuje Buturac.
Ovdje je župnikom od 1863. do smrti, 17. siječnja 1888. NAZ, Matica
umrlih svećenika I, str. 198. On je pokopan na župnom groblju. Moguće i
prvi.
21. Stjepan Horvat (1888.-1908.). otišao u Zagreb za kanonika.
22. Julije Bozetti (1908.-1929.). Umro ovdje... I dalje sve prema Buturcu...
23. Matija Crnković (1929.). Bio samo privremeni upravitelj, otišao za
župnika u Ludbreg. Ubijen nakon Drugog svjetskog rata. Vidi: S.Kožul,
Martirologi..., str.46-49.
24. Ivan Vučetić (1929.-1950.). Nastavio živjeti na župnim dvoru, uz
Havaića. Bio robijaš. Umro 1962.godine. Vidi: S. Kožul, Martirologij...,
str. 399-400.
25. Antun Hvaić (1950.-1981.) Umro ovdje.
26. Pavao Markač (4.11.-1981.-1991.)
27. Vladimir Stolnik (1991.-2004.)
28. Vlado Borak (2004.-2007.) Za svećenika zaređen 1993. kada i odlazi za kapelana u Karlovac –Dubovac. Kapelan je do 1999. kada preuzima kao župnik župu Cirkvena gdje župnikuje do 2004. U ovu župu dolazi nakon bolesnog i umirovljenog župnika Vladimira Stolnika 2004.g.